Novi vodič pod nazivom “Priprema za krize i katastrofe” uključuje kako prepoznati dezinformacije i gdje pronaći sklonište tijekom eksplozija ili drugih napada na urbana područja. Također se bavi time kako se nositi sa strahovima i brigama u ekstremnim situacijama.
NAJČITANIJA VIJEST:
Zemljotres zatresao BiH: “Bio je jak, fino je zadrmalo”
Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama prvi put u 35 godina izričito upozorava na mogućnost rata, preporučujući građanima da se opskrbe namirnicama i vodom za tri do deset dana. U novom vodiču “Priprema za krize i katastrofe” naglašava se da Njemačka ostaje jedna od najsigurnijih zemalja, ali da globalna nestabilnost, posebno ruski rat u Ukrajini, zahtijeva konkretne korake. Ured je bio potaknut da napravi konkretna ažuriranja svojih preporuka, nakon što su mnogi građani izrazili zabrinutost agenciji zbog rata. “Uvijek se isplati biti unaprijed dobro pripremljen”, objašnjava Ralph Tiesler, predsjednik ureda. Novi vodič pod nazivom “Priprema za krize i katastrofe” uključuje kako prepoznati dezinformacije i gdje pronaći sklonište tijekom eksplozija ili drugih napada na urbana područja.Također se bavi time kako se nositi sa strahovima i brigama u ekstremnim situacijama. Vodič od 36 stranica prvi put uključuje vojne scenarije, kibernetičke napade, dezinformacije, sabotažu i rat – teme koje su odsutne iz izdanja od 1990. godine. Fokus više nije samo na poplavama ili kvarovima struje, poput onog koji je prošlog travnja paralizirao Španjolsku i Portugal. “Suočavamo se s globalnom situacijom koja mnoge brine. S našim novim vodičem želimo ponuditi podršku i smjernice ljudima koji su zabrinuti ili trebaju informacije”, kazao je Tiesler.
Izričito spominjanje mogućeg rata dijelom je posljedica rasprave o novačenju i korištenju dronova. No, čak je i šef Savezne obavještajne službe (BND), Martin Jäger, upozorio da mogućnost rata nije toliko nerealna. “Već smo na liniji vatre, ne smije se opustiti“, upozorio je predsjednik BND-a. “Svako kućanstvo trebalo bi biti spremno biti samodostatno tri do deset dana”, detaljno je objasnio Tiesler. Također je priznao da uvjeti nisu isti za sve obitelji, parove ili kućanstva. “Važno je reći da ne postoje fiksna pravila za pripravnost u hitnim slučajevima, svatko mora sam odlučiti”, kazao je. Istraživanje agencije otkrilo je da 53% ispitanika u Njemačkoj nije napravilo nikakve pripreme za hitne slučajeve. “Svaki mali korak u pripremi je bolji nego nikakav”, rekao je Tiesler, javlja Euronews.
Vodič pokušava postaviti temelje za pomoć njemačkim kućanstvima u njihovoj spremnosti za hitne slučajeve. Novo izvješće dolazi s kontrolnom listom putem koje potrošači mogu zapisati vlastite zalihe i izračunati količinu koja bi im zapravo bila potrebna u hitnim situacijama. Rješenje koje je Ured osmislio bilo je težiti stvaranju “žive zalihe”. Za četveročlanu obitelj, zalihe za 10 dana znače izazov: 80-120 litara vode (8-12 sanduka), 20 velikih konzervi povrća, 12 voća, 7-9 tetrapaka mlijeka, ulje, tjestenina… To zauzima 1-2 dodatne police i košta 200-300 eura. Integrirajte višak u svakodnevnu kupovinu. “Dodajte jedan ili dva proizvoda viška, tjesteninu ili konzerve. Nakon nekoliko tjedana, imat ćete zalihe za nekoliko dana”, savjetuje Tiesler.Starije namirnice konzumirajte prvo, nove stavljajte na kraj, tako se zalihe same obnavljaju, bez gomilanja i troškova. BBK-ova kontrolna lista pomaže izračunati potrebe po kućanstvu. Također ne škodi provjeriti u kućnoj ljekarni kako biste imali važne lijekove dostupne za nekoliko dana ili kupiti nove namijenjene za hitne slučajeve. Također se preporučuje instaliranje aplikacija za upozorenje kako bi se informacije dobile u pravo vrijeme. Savezni ured također ističe da može nestati struje; u tom slučaju informacije se moraju dobiti na druge načine. Također se savjetuje radio na baterije, svjetiljka, štednjak.
NAJČITANIJA VIJEST:
vecernji.hr
