Evropa mora hitno djelovati kako bi se suočila s ekstremnim vrućinama, jer temperature već prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u narednim danima očekuju se hiljade smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinama.
U Italiji su zbog vremenskih neprilika smrtno stradale dvije osobe – u Bolonji je 47-godišnjak preminuo nakon što mu je pozlilo na gradilištu, dok se 70-godišnji muškarac utopio tokom bujične poplave u turističkom ljetovalištu zapadno od Torina.
NAJČITANIJA VIJEST:
Korona i dalje mutira, a 2 nove varijante izazivaju promuklost! Evo što kažu hrvatski stručnjaci
Južna Evropa pogođena je snažnim toplotnim valom, a temperature u španskoj regiji Huelva dosegle su 46 stepeni, što je novi nacionalni rekord za juni. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugal i Zapadni Balkan suočavaju se s ekstremnim vrućinama, šumskim požarima i civilnim žrtvama.
Stručnjakinja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izdala je u ponedjeljak ozbiljno upozorenje, pozvavši na hitno djelovanje kako bi se spriječile desetine hiljada „nepotrebnih smrti“.
“Više nije pitanje hoćemo li imati toplotni val, nego koliko ćemo ih imati ove godine i koliko će trajati”, rekla je Marisol Yglesias Gonzalez iz odjela za klimatske promjene i zdravlje pri WHO-u u Bonnu.
Hrvatska među najrizičnijima
Govoreći o broju ljudi koji bi mogli biti ugroženi, Pierre Masselot iz London School of Hygiene and Tropical Medicine izjavio je za Politico da bi ovaj toplotni val mogao izazvati više od 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. juna i 3. jula. Prema njegovim riječima, zemlje s najvećim rizikom od dodatnih smrtnih slučajeva su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg.
“Najgori dani vjerovatno će biti utorak i srijeda”, dodao je.
U Francuskoj je, prema pisanju BBC-a, na snazi najviši stepen uzbune, a vlasti upozoravaju da su u opasnosti svi, uključujući i zdrave osobe. BBC navodi da su crvena upozorenja zbog vrućine danas na snazi i u Briselu, dijelovima zapadne Njemačke i Hrvatske. Visoke temperature mogle bi izazvati snažne grmljavinske oluje u Švicarskoj, gdje su također aktivirana crvena upozorenja.
Vrućine godišnje odnose više od 175.000 života u evropskoj regiji WHO-a, koja obuhvata područje od Islanda do Rusije. Velika studija, čiji je Masselot koautor, objavljena u januaru, a koja je obuhvatila 854 evropska grada, upozorava da će broj smrtnih slučajeva od vrućina naglo rasti ako se klimatskim promjenama ne posveti ozbiljna pažnja i prilagodba.
WHO je u ponedjeljak ponovo istakao da klimatske promjene, potaknute sagorijevanjem fosilnih goriva, znače da će toplotni valovi postati sve češći, opasniji i intenzivniji, što će dovesti do ozbiljnijih bolesti i većeg broja smrtnih slučajeva.
Gotovo dvije trećine španskih gradova dobilo je upozorenja na zdravstvene rizike zbog vrućina, uključujući 804 grada koja su na najvišem stepenu pripravnosti, prema podacima nacionalne meteorološke agencije Aemet. Glasnogovornik agencije izjavio je da se u cijeloj Španiji očekuju ekstremne temperature do 3. jula. Upozorenja na vrućine aktivna su i u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj.
Grčka vlada izdala je upozorenja zbog zagađenja zraka izazvanog šumskim požarima koji haraju obalnim gradovima blizu Atine. U međuvremenu, više od 50.000 ljudi evakuisano je u Turskoj zbog požara kod Izmira. U Albaniji je od nedjelje do ponedjeljka zabilježeno 26 šumskih požara, dok su meteorolozi u Srbiji izvijestili da je prošli četvrtak bio najtopliji dan otkako se u 19. stoljeću počelo voditi evidenciju.
WHO savjetuje građanima da piju dovoljno tečnosti, izbjegavaju izlazak na sunce tokom podnevnih sati i da domove održavaju hladnim, a posebno se preporučuje dodatna briga o ranjivim grupama poput starijih osoba, djece, trudnica, radnika na otvorenom i osoba s hroničnim bolestima. Yglesias Gonzalez naglasila je i da osobe koje uzimaju lijekove poput antidepresiva ili lijekova za regulaciju krvnog pritiska trebaju biti posebno oprezne, jer ti lijekovi mogu uticati na sposobnost tijela da reguliše temperaturu.
Smjernice za vlade
Kako piše Politico, stručnjaci WHO-a naglašavaju da nije dovoljno reagovati samo kada toplotni valovi nastupe, nego je neophodno unaprijediti sveukupnu spremnost. U istraživanju iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u evropskoj regiji WHO-a izvijestila je da ima nacionalni plan za zaštitu zdravlja od vrućina, a među njima je 14 zemalja članica EU.
NAJČITANIJA VIJEST:
Iako su među ključnim preporukama WHO-a najčešće sprovedeni pravovremeni sistemi upozoravanja i komunikacijske kampanje, mnoge zemlje zaostaju u prilagođavanju zdravstvenih sistema i smanjenju izloženosti stanovništva toplini boljim urbanističkim planiranjem, upozorila je Yglesias Gonzalez.
WHO će naredne godine objaviti nove ažurirane smjernice za vlade, koje će sadržavati savjete o strategijama „hlađenja usmjerenim na ljude“ na gradskom i regionalnom nivou, kako bi se stanovništvo zaštitilo od sve češćih i intenzivnijih toplotnih udara.
N1 BiH
