x

Takvo kažnjavanje dovodi do problema

Batina ipak nije iz raja

Često se polemiše o tome da li djecu treba “vaspitavati batinama”? Odgovor je, naravno, „NE“. To je više puta dokazao veliki broj studija i istraživanja.

Pa ipak, mnogi roditelji smatraju da povremene batine nisu na odmet jer djeca često pretjeraju u neposlušnosti, pa smatraju da su tada batine brz i efikasan recept za mir i poslušnost.

Istraživanja su pokazala da batine ne ostvaruju ciljeve roditelja. Djeca koja trpe česte batine imaju mentalne probleme, nižu kognitivne sposobnosti i slabiji uspjeh u školi.

Rezultati ove studije zasnovani su na analizi pet decenija istraživanja fizičkog kažnjavanja djece. Analiza pokazuje preispitivanje roditelja u discipliniranju djece, jer od batina nema pozitivnog ishoda. To je zaključak 75 ranijih studija čiji je cilj bio da se utvrde efekti batina, kao i kratkotrajne i dugoročne posljedice.

Iako istraživanje nije dokazivalo uzročni efekt batina, analiza je obuhvatala 160.000 djece u navedenim studijama u periodu između 1961. i 2014. godine.

Prema informacijama, 80 posto roditelja je bar jednom udarilo svoje dijete, a prema novijim podacima, taj procenat iznosi 85 posto.

Zagovornici batina tvrde da je to efikasan oblik discipline, a kao obrazloženje navode da su i oni dobivali batine kao djeca i da su im one pomogle da danas budu odgovorni, pošteni, disciplinirani i savjesni ljudi.

Udruženja pedijatara protive se, međutim, ovakvom obliku vaspitanja djece, smatrajući da roditelji često svoju ličnu nervozu i frustraciju iskaljuju na djeci. To je u današnje vrijeme česta pojava, a posljedice za djecu mogu biti dugoročne:

- mentalni zdravstveni problemi

- niži nivo razmišljanja

- povećan nivo agresije

- zloupotreba alkohola u kasnijem dobu

- problemi s mokrenjem

Ne treba zaboraviti da djeca koja su kao mala „vaspitavana“ batinama u kasnijem životu obično batine primjenjuju prema vršnjacima, supružniku i prema svojoj djeci.

Savjet roditeljima je da umjesto batina primijene metod oduzimanja omiljene igračke na određeni period ili zabranu izlaska iz kuće dok se ne sredi prethodno napravljeni nered. Uz obje navedene metode, neophodan je svakako i razgovor s djetetom da bi ono razumjelo da se ne šalite.

Na kraju, roditeljima koji teško izlaze na kraj sa svojom djecom savjetuje se odlazak na razgovor kod pedijatra ili stručne osobe, za bolje i lakše sutra, kako za njih tako i za njihovo dijete.


(Avaz)

KOMENTARI
0

Morate biti registrovani i prijavljeni kako biste komentarisali sadržaj.