Napici od kafe mogu biti raznovrsni, napravljeni na različite načine i u različitim stilovima. Ljubitelji
kafe vole ovaj napitak ne samo zbog ukusa, već i zbog društvenog iskustva koje pruža, te zbog
stimulativnih efekata kofeina. Postoji mnogo zanimljivih i jedinstvenih aspekata ispijanja kafe
širom svijeta koje vrijedi istražiti i otkriti.
Zadovoljstvo ispijanja kafe i psihoaktivni efekat kofeina koji sadrži jedno je od najčešćih
zadovoljstava na svijetu. Hemijski naziv kofeina je 1,3,7-trimetilksantin i nalazi se ne samo u kafi već i
u mnogim drugim biljkama i hrani, uključujući čaj, kakao, čokoladu, kolu, žvakaće gume i energetske
napitke.
Efekti kofeina na tijelo su jako dobro dokumentovani, a neki od njih su da blokira adenozinske
receptore što povećava osjećaj budnosti, stimuliše oslobađanje kortizola i adrenalina, što povećava
krvni pritisak, ubrzava rad srca i ubrzava metabolizam. Naučna istraživanja povezuju kafu sa brojnim
zdravstvenim prednostima, a većina se usredsređuje na kofein. Na primjer, neke studije sugeriraju
da konzumacija kofeina može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti, raka debelog
crijeva i osteoporoze. Međutim, važno je napomenuti da ove studije zahtijevaju daljnje istraživanje.
Nedavni podaci idu u prilog činjenici da redoviti unos kofeina može poboljšati kodiranje informacija i
smanjiti kognitivni pad, što implicira da bi mogao biti efikasan protiv Alchajmerove bolesti.
Iako teško, ipak se može desiti i prekomjerno unošenje kofeina u organizam. Prema Europskoj
agenciji za sigurnost hrane, zdrava odrasla osoba može dnevno unijeti najviše 400 mg kofeina a da to
ne predstavlja zdravstveni rizik, što bi moglo biti čak 5 šoljica kafe. No, optimalna količina kafe je 2
šoljice dnevno. Uzimajući u obzir biološki ritam i hormonalne promjene u toku dana, najbolje vrijeme
za kafe pauzu je između 9:30-11:30 ujutro i između 13:30-17:00 sati.
Ponekad je potreban oprez!
Ipak, postoje situacije kada je važno ograničiti ili smanjiti unos kofeina. Na primjer, ako je neko na
terapiji antibioticima kofein tada može uticati na funkcionisanje srca. Također, kofein može povećati
efikasnost lijekova protiv bolova, a veoma je važno da trudnice razmisle o ograničavanju unosa
kofeina zato što prekomjerna konzumacija kofeina može utjecati na razvoj ploda. Kako bi se osigurao
siguran razvoj djeteta u toku trudnoće preporučeni dnevni unos je maksimalno 200 mg.
Vrlo je važna kontrola unosa kofeina kod djece i maloljetnika jer su djeca još u razvoju i bilo kakvi
stimulansi na njih utiču drugačije nego na organizam odrasle osobe. Djelovanje kofeina na djecu je
jače i traje duže te zbog toga nije preporučljivo da djeca koriste namirnice i napitke sa kofeinom.
Sve u svemu, konzumacija kafe ima brojne prednosti i sam potencijal konzumacije kofeina je širok
i može utjecati na naše zdravlje na mnogo načina, pa je vrijedno osluškivati signale i potrebe našeg
tijela i odlučiti koliko kofeina ćemo konzumirati.
