Odražavajući duboko kulturno naslijeđe i stotine godina tradicije, turska kuhinja je
cijenjena širom svijeta – a ova slava svakako uključuje i turski desert. Neki smatraju
turske deserte jednako očaravajućim kao i arheološko i kulturno bogatstvo zemlje –
mnogi turistički vodiči rangiraju turske deserte na raznim listama „najboljih“ na svijetu.
Turske deserte, koji se razlikuju po okusu i delikatnosti, za gotovo svako nepce, vole i
stanovnici i posjetioci. Kada je riječ o popularnosti turskih slatkiša, Taste Atlas je u svom
izdanju “100 najboljih deserta na svijetu” istakao nekoliko poznatih turskih poslastica.
Globalno poznata „turska baklava”
Baklava, vjerovatno najpoznatiji turski desert, je ukusna poslastica napravljena od
slojeva kora tankih poput papira punjenih sitno mljevenim orasima i prelivena slatkim
sirupom (agdom). Baklava i kultna Gaziantep baklava – iz Gaziantepa, koji je uvršten u
UNESCO-ovu mrežu kreativnih gradova zbog svoje gastronomske tradicije – posebni su
deserti u vodiču Taste Atlas. Gaziantep baklava, koju je Evropska komisija registrovala
kao okus jedinstven za tursku kuhinju, jedno je od najvažnijih turskih jela koji se
poslužuje kako u svakodnevnim tako i u posebnim prilikama. Iako je baklava opći naziv
za poslasticu, desert može dobiti različite nazive u zavisnosti od načina pripreme i
prezentacije.
Na primjer, fıstık sarma (rolnice od pistacija), također u Taste Atlasu, odnosi se na vrstu
baklave napravljene od pistacija, najpoželjnijeg nadjeva za baklavu. Umotana u jednu
koru, fıstık sarma se pravi od guste paste od pistacija, koja se ponekad naziva i „puter od
pistacija“. Kao osnovni prikaz bogatog kulturnog naslijeđa Turske, baklava se u svakom
obliku ili stilu smatra pravom poslasticom.
Još jedan tradicionalni turski desert na Taste Atlasu je kunefe. Poslužen vruć, kunefe
sadrži otopljeni neslani sir u sendviču između dva sloja isjeckanih rezanaca (kadaifa) ili
tijesta od griza, a zatim preliven slatkim sirupom (agdom) i ukrašen mljevenim
pistacijama. Najukusniji kunefe nalazi se u turskim pokrajinama jugoistočne Anatolije, a
‘Antakya Künefe’, svjetski poznati desert Hataja, registrovan je u EU kao ‘Zaštićena
geografska oznaka’.
Tradicionalno naslijeđe: mliječni deserti
Turski mliječni deserti su popularni i ukusni kao i ostali kulinarski užici u zemlji. Firin
sutlač (puding od zapečene riže u rerni) je popularan tradicionalni turski desert
napravljen kombinacijom mlijeka, riže i šećera; puding se zapeče, a karamelizirana
površina se ukrašava cimetom ili lješnjacima. Iako je ovaj klasični desert dostupan širom
zemlje, mnogi obožavatelji kažu da se najbolji firin sutlač služi u područjima poznatim po
uzgoju mlijeka.
Datira iz otomanskog doba, kazandibi (puding od karameliziranog mlijeka) ima meku
konzistenciju i blago zagorjelu bazu. Naziv deserta se odnosi na zagorjelo dno posude
(kazan) u kojoj se priprema. Autentični kazandibi sadrži zapečeni donji sloj od sjeckanih
pilećih prsa (tavuk göğsüa). Međutim, većina ovih poslastica se servira sa puterom,
mlijekom, rižinim brašnom, šećerom i škrobom, sa karameliziranim dijelom na vrhu, bez
isjeckanih pilećih prsa. Kao i bezbroj drugih fantastičnih turskih poslastica ovo
tradicionalno jelo se služi uz tursku kafu ili čaj.
Maraš Dondurma (Maraš sladoled) je također u vodiču Taste Atlas. Sa gustom
konzistencijom, prepoznatljivim okusom i aromom, Maraš Dondurma je omiljeni desert
u cijeloj Turskoj. Tajna ove izvanredne poslastice leži u sastojcima: sladoled se pravi od
mlijeka koza koje se hrane prirodnim travama u Kahramanmarašu, dok aromatičan
“salep” potiče od korijena ljubičastih orhideja koje rastu u okolini.
Irmik halva (griz halva), još jedan turski desert u Taste Atlasu, neizostavan je dio
anatolske kulinarske kulture. Pripremljeno s malim varijacijama u gotovo svakoj
pokrajini, jelo se sastoji od griza, putera, šećera, mlijeka i pinjola. Često se služi vruć uz
kuglicu ledeno hladnog Maraš sladoleda.
