Najveći na svijetu: Kip ispod mora koji nas je spasio od velike katastrofe

U moru skulptura istaknuo se Jason deCaires Taylor, britanski kipar i tvorac prvog povodnog parka skulptura i muzeja na dnu mora u Meksiku. Neke njegove radove vjerojatno ste već vidjeli u bespućima interneta, no ono što je često izostavljeno jest humana poruka koju šalje.

Sa svojim projektima krenuo je ambiciozno, dok nije shvatio koliko je to posla. No, kako kaže: ocean je najnevjerojatniji izložbeni prostor, svjetlosni efekti se mijenjaju svakog sata, tu su i eksplozije pijeska i povorka radoznalih posjetioca od kojih svaki dodaje nešto svoje.

Krug umjetnosti i života

Osim toga, postao je poznat kao jedan od prvih umjetnika koji je integrirao suvremenu umjetnost s očuvanjem morskog života.

U suradnji s biolozima, izgrađuje skulpture od prirodnih materijala poput pH neutralnog cementa koji potiču život, privlače ribe i koralje. Zbog toga skulpture danas izgledaju drugačije i življe nego onda kad su postavljene, a rezultat napornog rada je očaravajuć. Koliko je lijepa i sablasna međuigra skulptura i mora, pogledajte na ovoj stranici.

Najpoznatije skulpture čine tzv. Skupljača snova, Bankara, Izgubljenog dopisnika i Tihu evoluciju, a najveća je Oceanski atlas na Bahamima. Riječ je o najvećoj podzemnoj skulpturi na svijetu, visine 5 metara i težine oko 50 tona. Kad biste plivali kraj nje, cijelo vaše tijelo i dalje bi bilo manje od njene glave. Predstavlja mladu djevojku koja drži težinu oceana na svom ramenu.

Neočekivane posljedice

Ljepota podvodnog stvaranja leži i u svijesti da, jednom uronjene, skulpture više ne pripadaju kiparu. One pripadaju moru kao donacija umjetnika, podsjećajući nas još jednom kako priroda – koralji, ježevi, alge, spužve, ribe – stvara nov život i ljepotu koju čovjek ne može dosegnuti.

Cilj postavljanja skulptura bio je upozoriti na važnost oceana i morskog života, potrebu za njegovom zaštitom.

Neplanirani učinak bio je taj da su ronioci koji su istraživali Oceanski atlas na Bahamima jednom prilikom uočili izlijevanje iz obližnje rafinerije nafte. Uz pritisak medija i javnosti, uloženo je 10 milijuna dolara za čišćenje obale, a morski muzej postao je ključan u kategoriziranju mjesta kao morsko-zaštićenog područja.

(Punkufer.hr)