Prema dostupnim informacijama iz europskog sustava brzog uzbunjivanja (RASFF), ovo je prvi takav slučaj i do sada nije zabilježen uobičajeni postupak ovakve kontaminacije hrane
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Slovenije (slovenska skraćenica: UVHVVR) otkrila je u uzorku nekuhanih kiselih krastavaca u octenoj kiselini iz Indije, namijenjenih daljnjoj preradi, prisutnost aktivnog sastojka paracetamola, objavili su jučer slovenski mediji, a vijest prenosi i FB-ova potrošačka platforma “Halo inspektore”. Ovo je, ističe se, prvi takav slučaj otkriven u EU, a riječ je o delikatesnim kiselim krastavcima u octu koje je uvezla tvrtka Ahac iz Šentjura. Iz UVHVVR-a su ustvrdili kako provode nadzor nad novim dobavljačima hrane iz trećih zemalja, provjeravajući sigurnost i usklađenost pošiljki s europskim zakonodavstvom. Tijekom službenog nadzora uzorkovana je, naime, pošiljka krastavaca iz Indije, koju je uvezao Ahac.
NAJČITANIJA VIJEST:
Dogovorili Putin i Vučić: Srbi koji imaju rak pokusni kunići za rusko cjepivo ‘Enteromix’
Ti krastavci, tvrdi se, nisu stigli do krajnjih potrošača – cijela količina, 15.200 kilograma, zadržana je u skladištu uvoznika i bit će uništena. Kako piše Halo, inspektore, paracetamol, koji se inače upotrebljava kao lijek za snižavanje temperature i ublažavanja bolova, u krastavcima je utvrđen u sklopu službenog uzorkovanja kvalitativne analize, kakva se provodi na ukiseljenom povrću poput paprike, cikle, luka, gljiva, krastavaca… robnih marki proizvođača i trgovaca, a u stranom akreditiranom laboratoriju provedena je i kvantitativna analiza. Rezultati su pokazali prisutnost paracetamola u koncentraciji od 28,6 mg/kg, o čemu su već obaviještena nadležna tijela drugih članica EU i Europska komisija. Prema trenutačno dostupnim podacima unutar europskih sustava brzog uzbunjivanja (RASFF, AAC, FF), takva praksa do sada nije zabilježena, tvrde iz Halo, inspektore.
Razlozi prisutnosti paracetamola u hrani i njegovi mogući tehnološki učinci u proizvodnji hrane nisu nam poznati i nisu vidljivi iz različitih stručnih izvora. UVHVVR je kontaktirao stručnjake iz drugih država članica, koji također nemaju podatke o ovoj upotrebi paracetamola u prehrambenoj industriji. Također je obavijestio EK, Skupinu za krivotvorenje hrane, budući da se može raditi o neovlaštenoj praksi prerade hrane koja se potencijalno provodi u trećim zemljama. Informacije na internetu pokazuju da se paracetamol u nekim afričkim zemljama dodaje hrani kao omekšivač hrane (posebno mesu).
Isti dan UVHVVR-a je i od “odgovornog subjekta u poslovanju s hranom” primio obavijest o preventivnom povlačenju hrane “radi provjere sukladnosti hrane u prometu”. Riječ je o Droga kiselim krastavcima od 670 g; lot: 25B016 i Spar kiselim krastavcima od 670 g; lot: 25B0162, koje je proizvela tvrtka Ahac d.o.o., a distributeri su Mercator Cash and Carry, Jager, Tuš i Spar. U opisu neusklađenosti piše “kako se provjerava sukladnost hrane na moguću prisutnost kemijskih čimbenika rizika” te se potrošačima se savjetuje da privremeno prestanu konzumirati navedene namirnice. Informacije će biti ažurirane nakon što se prime rezultati analize, izvijestili su iz UVHVVR-a. Trenutačno nema informacija za hrvatsko tržište iako postoji mogućnost da je dio možebitno paracetamolom tretiranim krastavcima ipak završio i u Hrvatskoj.
Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane, koji je godinama bio voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane HZJZ-a, pita se koliko takva praksa traje, a tek sada je otkrivena.
– Samo širokim spektrom analiza može se otkriti baš paracetamol. A sada gdje su institucije koje procjenjuju rizik za potrošača? Kolike su količine nađene? Velike? Tu je problem? Ni glasa o tome – kaže Katalenić.
Ne samo da se, tvrdi, izbjegava deklariranje države u kojoj je hrana zapakirana nego i ako je država pakiranja različita od države iz koje dolazi dominantna sirovina u hrani. – I ona bi se morala označiti. No to bi otkrilo istinu o podrijetlu sirovina, što proizvođač ne želi, a potrošača tko šiša – zaključio je taj stručnjak. Jesu li sporni krastavci dospjeli i do hrvatskog tržišta, upiti su koje smo adresirali i na tvrtke Spar Hrvatska, kao i na Državni inspektorat. Iz Spara Hrvatska danas su kazali kako sporni proizvod nije isporučen na hrvatsko tržište i nije se nalazio u prodaji u SPAR ili INTERSPAR trgovinama u Hrvatskoj. – Također napominjemo da naši kiseli krastavci robne marke S-BUDGET, koji se nalaze na policama trgovina SPAR Hrvatska, nisu proizvodi istog dobavljača kao u Sloveniji, već krastavce vlastite marke S-BUDGET za SPAR Hrvatska proizvodi hrvatski dobavljač – izjavili su.
Neslužbeno tek doznajemo kako Državni inspektorat RH do sada nije zaprimio obavijest RASSF-a (sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje u EU
– Rapid Alert System for Food and Feed) da se sporna serija kiselih krastavaca nalazi i na hrvatskom tržištu. Ako si postavljamo pitanje, zašto paracetamol u nadjevu, nema odgovora osim da se radi o zabuni i nestručnoj i kontroli tehnološkog procesa. Moguće je da su umjesto konzervansa koji se može koristiti u pasteriziranim proizvodima stavili paracetamol. Prema do sada znanstvenim ispitivanjima i spoznajama, paracetamol nema dokazano antifugalno djelovanje. Ovdje se misli na to da bi mogući kvasci koji bi nastali zbog loše pasterizacije konačnog proizvoda možda mogli biti inaktivirani paracetamolom.
No neka istraživanja to djelomično opovrgavaju, tako da sve upućuje u zamjenu konzervansa drugom supstancom – kaže pak Marijan Katalenić za Večernji list. Dodaje kako druga istraživanje, samo u laboratoriju, pokazuju da visoke koncentracije paracetamola mogu usporiti rast kvasaca, ali su te koncentracije daleko veće od onih koji se smiju davati ljudima pri terapijskim postupcima.
NAJČITANIJA VIJEST:
Najezda smrdibuba u BiH: Znate li kako ih se riješiti?
-Dakle te djelatne količine su toksične. Kako nemamo javno objavljeni podatak koje su količine paracetamola nađene u nadjevu krastavaca , ovo potonja ostaje samo spekulacija – ističe Katalenić. Kaže kako se u svojoj karijeri nije susretao s tako drastičnim odstupanjima od regulative, ali bilo je dosta loših proizvoda, hrane i to zbog tehnoloških, ljudskih pogrešaka, lošeg čuvanja hrane, benevolentnog pristupa proizvođača i trgovaca. No takve stvari se događaju i danas, domeće, a izlaze na vidjelo prijavom samih potrošača i slabašnih udruga za njihovu zaštitu.
vecernji.hr



