Počela je kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i femicida. Od početka godine počinjeno je 6 ubistava žena u BiH i 5 pokušaja ubistava. Koliko su česte birokratske otežavajuće okolnosti pri prijavi nasilja? Postoje žene kojima je uskraćena podrška jer im je “falio papir”. Neke više i ne postoje, jer u strahu od nasilnika nisu smjele izaći na ulicu i “ganjati” sporni dokument – te su ubijene.
Da vam “fali papir” u BiH nećete čuti samo kada na šalter dođete zbog traženja nekakvog dokumenta oko kojeg proceduru ni sami ne razumijete, nego i kada proceduru u glavi onog od koga ste pobjeli, odlično razumijete, apsolutno svjesni životne ugroženosti u kojoj se nalazite.
Svjedočenje tetke ubijene Nizame Aćimović prebolna je priča o vapaju žrtve, vapaju koji niko od nadležnih nije čuo. Priča o ženi koja je od nasilnika pobjegla u pidžami, sa bebom u naručju; zvala policiju, ustanove označene kao skloništa, centre za socijalni rad, a odgovori koje je dobijala odnosili su se na papir koji joj je potreban, na službenika koji je na godišnjem odmoru, na to da li je prema mjestu prebivališta za njen slučaj nadležana jedna ili druga policijska stanici.
“Rahmetli Nizama je pobjegla u pidžami, od nje se traže neki papiri da ih dostavi da bi se negdje smjestila, pa zar nije logično da policajac i neko iz Centra za socijalni rad dođu na mjesto gdje žrtva strahuje za život i vapi za podrškom da je pod punom pratnjom odvedu na sigurno mjesto i čuvaju je tu sve dok ne bude sigurna. Sve je sistem propustio”, naglasila je federalna zastupnica Alma Kratina.
“Poslije toga zvali smo policiju u Srebreniku da dođe, da to nasilje prijavi, policija je odbila rekli su da ona mora da dođe lično…”, podsjetila je na ovo prije nekoliko dana tetka ubijene Nizame Hećimović.
Kad je skupila hrabrosti da rizikuje i izađe, u policijskoj stanici u Srebreniku joj kažu da oni ne mogu ništa učiniti, da mora ići u Policiju u Gradačcu.
Danas se o femicidu i nasilju nad ženama trebalo govoriti na sjednici federalnog parlamenta ali tema o nepostojanju sigurnog krova nad glavama žena žrtava nasilja, odložena je, jer krov pod kojim je sjednica planirana – prokišnjava. Od koje rupe krenuti, hoće li se one koje sada trpe nasilje, u mišiju sakriti?
Cijelu priču donosi Ivana Erić.
Video mozete pogledati ovdje