Čitateljica iz Tuzle jutros je, kako kaže, portal GPMaljevac ostala šokirana cijenom teletine u jednoj lokalnoj mesnici.
Za kilogram mesa platila je više od 40 KM, nakon čega se zapitala do kada će cijene osnovnih životnih namirnica nastaviti rasti i kako porodice s prosječnim ili minimalnim primanjima uopće mogu pratiti ovakav tempo poskupljenja.
“Željela sam kupiti kilogram teletine i napraviti ručak svojim unucima, ali kada sam vidjela cijenu, zapitala sam se kako ćemo dalje. Za jedan porodični ručak danas treba izdvojiti iznos koji mnogi ljudi nemaju ni za nekoliko dana života“, ispričala je.
Njeno iskustvo nije izolovan slučaj. Cijene teletine u brojnim dijelovima Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci dostigle su nivo koji je donedavno bio nezamisliv. U banjalučkim mesnicama teleći but prodaje se i do 47 KM po kilogramu, plećka oko 42 KM, dok kilogram teletine s kostima košta približno 35 KM. U pojedinim prodajnim objektima cijene su nešto niže, ali se i dalje kreću između 27 i 35 KM, zavisno od vrste i kvaliteta mesa.
Na sarajevskoj tržnici početkom 2026. godine kilogram teletine bez kosti koštao je 36 KM, dok su se teleći kotleti prodavali po cijeni od 27 KM. Ipak, cijene u klasičnim mesnicama i većim gradskim sredinama u međuvremenu su dodatno rasle, pa teleći biftek u nekim prodajnim objektima dostiže i oko 65 KM po kilogramu, dok teleća šnicla košta približno 37 KM.
Slična situacija zabilježena je i u drugim dijelovima zemlje. Prema podacima iz više mesnica, kilogram teletine s kostima kreće se oko 30 KM, plećka oko 33 KM, a teleći but između 37 i 40 KM. Kao razlozi novih poskupljenja navode se rast cijena električne energije, goriva, plata, transporta i nabavke stoke.
Podaci pokazuju da je teletina za samo nekoliko godina poskupjela i do deset maraka po kilogramu. Teleći but koji je ranije koštao oko 30 KM sada se u pojedinim mesnicama prodaje po cijeni većoj od 40 KM, dok je i cijena žive vage junadi povećana na približno osam maraka po kilogramu, bez uračunatih dodatnih troškova prerade, transporta i prodaje.
Najveći teret ovakvih cijena snose penzioneri, nezaposleni, porodice s više djece i građani koji žive od minimalnih primanja. Kupovina mesa sve češće se svodi na nekoliko stotina grama, dok je kilogram kvalitetnije teletine za mnoge postao luksuz koji se kupuje samo u posebnim prilikama.
Čitateljica iz Tuzle kaže da joj najteže pada činjenica što više ne može bez razmišljanja pripremiti običan porodični ručak.
“Nekada smo gledali šta ćemo kuhati, a danas prvo gledamo koliko košta. Nije problem samo teletina. Poskupjelo je ulje, povrće, mlijeko, hljeb i sve ostalo. Kada kupite meso i nekoliko osnovnih namirnica, ode veliki dio penzije ili plate”, navela je.
Dok cijene hrane nastavljaju rasti, kupovna moć građana ne prati isti tempo. Kilogram teletine skuplji od 40 KM tako postaje simbol sve težeg života u Bosni i Hercegovini, gdje je za mnoge porodice i nedjeljni ručak s mesom postao trošak koji moraju unaprijed planirati.
