Raketni lanser je za sobom ostavljao gust oblak smeđe prašine u vazduhu dok je jurio prkeo polja prema liniji za otvaranje vatre. Nekoliko trenutaka kasnije, usledio je brojanje vojnika, od pet do “Pali!”, pre nego što je raketa zagrmela i odletela u nabo.
Eksplozije i tutnjava od ovih vojnih vežbi postale su toliko učestale da meštani obližnjeg malog grada Munstera skoro da ih više ne primećuju, prenosi BBC.
Ali život će ovde uskoro postati još glasniji. Nemačka vojska, Bundesver, nedavno je dobila odobrenje za masivno povećanje ulaganja nakon što je parlament glasao da izuzme vojnu potrošnju od strogih pravila o budžetu.
NAJČITANIJA VIJEST:
Najviši nemački general rekao je da je ovo povećanje novca hitno potrebno jer veruje da ruska agresija neće stati na Ukrajini.
“Rusija nam preti. Putin nas preti. Moramo da učinimo sve što je potrebno da to odvratimo“, kaže general Karsten Broer.
On upozorava da bi NATO trebalo da bude spreman za mogući napad u roku od četiri godine.
“Nije pitanje koliko vremena nam treba, već koliko vremena Putin nama daje da budemo spremni. A što pre budemo spremni, to bolje”, direktan je šef odbrane.
Veliki preokret
Ruska invazija na Ukrajinu duboko je promenila način razmišljanja u Nemačkoj. Decenijama su ljudi ovde odrastali uz odbacivanje vojne sile, duboko svesni prošle uloge Nemačke kao agresora u Evropi.
“Pokrenuli smo dva svetska rata. Iako je prošlo 80 godina od završetka Drugog svetskog rata, ideja da Nemci treba da izbegavaju sukobe još uvek je veoma prisutna u DNK mnogih ljudi”, objašnjava Markus Ziener iz Nemačkog Maršalovog fonda u Berlinu.
Neki i dalje sumnjaju u bilo šta što bi moglo biti viđeno kao militarizam čak i sada, a oružane snage su bile hronično nedovoljno finansirane.
“Postoje glasovi koji oprezno postavljaju pitanje: ‘Da li smo stvarno na pravom putu? Da li je naša percepcija pretnje ispravna?'”.
Kada je reč o Rusiji, Nemačka je imala specifičan pristup. Dok su zemlje poput Poljske i baltičkih država oprezno pristupale Moskvi i povećavale vlastitu potrošnju na odbranu – Berlin pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel davao je prednost poslovanju.
Nemačka je zamišljala da pruža demokratizaciju ali Rusija je uzela novac i ipak napala Ukrajinu. Tako je u februaru 2022. godine zapanjeni kancelar Olaf Šolc proglasio nacionalni preokret u prioritetima, takozvani – Zeitenwende.
Tada je obećao ogroman iznos od 100 milijardi evra za jačanje vojske zemlje i obuzdavanje “ratnih huškača poput Putina”. Međutim, general Broer kaže da to nije bilo dovoljno.
“Popravili smo malo rupe na putu. Ali stvarno je loše”, tvrdi on.
Nasuprot tome, general ukazuje na velika ulaganja Rusije u oružje i opremu, kako za zalihe, tako i za liniju fronta u Ukrajini. Takođe ističe ruski hibridni rat: od sajber napada do sabotaže, kao i neidentifikovane dronove iznad nemačkih vojnih lokacija.
Dodajte tome agresivnu retoriku Vladimira Putina, i general Broer vidi “stvarno opasnu mešavinu”.
“Za razliku od zapadnog sveta, Rusija ne razmišlja u okvirima. Nije to pitanje mira i rata, to je kontinuum: hajde da počnemo sa hibridnim ratom, pa da eskaliramo, pa da se vratimo. To je ono što me tera da mislim da se suočavamo sa stvarnom pretnjom.“
On tvrdi da Nemačka mora brzo da deluje.
Premalo svega
Oštra procena trenutnog stanja Bundesvera od strane šefa odbrane poklapa se sa nedavnim izveštajem za parlament. Izveštaj je zaključio da vojska “ima premalo svega”.
Autorka izveštaja, poverenica za oružane snage Eva Hegl, otkrila je ozbiljne manjkavosti, od municije do vojnika, sve do oronulih kasarni. Procenila je da je samo budžet za renoviranje oko 67 milijardi evra.
“Povećanje limita duga, omogućavajući vojsci da pozajmljuje u teoriji, bez ograničenja, omogućiće joj pristup stabilnoj liniji finansiranja kako bi počela da rešava ove probleme”, kaže general Broer.
Ovaj istorijski potez doneo je Fridrih Merc, koji će naslediti Šolca na mestu kancelara. On je predlog predao Bundestagu, parlamentu, neposredno pre nego što je bio raspušten nakon februarskih izbora.
Novi parlament, sa anti-militarističkom levicom i proruskim ekstremnim desničarima, možda ne bi bio tako naklonjen. Međutim, “preokret” koji je Nemačka započela 2022. godine dobio je novi zamah ove godine.
Nedavna anketa YouGov pokazala je da 79odso Nemaca još uvek vidi Vladimira Putina kao “vrlo” ili “prilično” opasnog za evropski mir i sigurnost. Sada 74 odsto smatra isto za Donalda Trampa, predsednika SAD.
Anketa je usledila nakon govora u Minhenu u kojem je njegov potpredsednik Džej Di Vens oštro napao Evropu i njene vrednosti.
“To je bio jasan signal da se nešto fundamentalno promenilo u Sjedinjenim Državama”, kaže Markus Ziener i nastavlja:
“Ne znamo kuda SAD idu, ali znamo da je verovanje da možemo 100 odsto da se oslonimo na američku zaštitu kada je u pitanju naša bezbednost to poverenje je sada nestalo”.
Ostaviti prošlost iza sebe
U Berlinu, tradicionalna opreznost Nemaca prema svemu što se tiče vojske čini se da brzo nestaje. Šarlot Kreft (18) kaže da su se njeni pacifistički stavovi promenili.
“Dugo smo mislili da je jedini način da se ispravimo za zločine koje smo počinili u Drugom svetskom ratu da se pobrinemo da se to nikada više ne dogodi i mislili smo da treba da se demilitarizujemo“, objašnjava ona:
NAJČITANIJA VIJEST:
Munjezov dom zavijen u crno: “Umrla mi je majka”
“Ali sada smo u situaciji gde moramo da se borimo za naše vrednosti, demokratiju i slobodu. Moramo da se prilagodimo”.
Slično misli i njen prijatelj Ludvig Stein:
“Postoji mnogo Nemaca koji se još uvek čude velikim ulaganjima u našu vojsku. Ali mislim da, uzevši u obzir sve što se desilo u poslednjih nekoliko godina, nema stvarne druge opcije”.
Sopfi, mlada majka, smatra da je ulaganje u odbranu sada “neophodno u svetu u kojem živimo“.
Ali Nemačkoj su potrebni vojnici i tenkovi, a ona nije baš oduševljena idejom da njen sin bude regrutovan.
“Da li ste spremni za rat?”
Bundesver ima samo jedan stalni centar za prijem, malu jedinicu smeštenu između apoteke i prodavnice obuće pored železničke stanice Fridrih štrase u Berlinu.
Sa lutkama obučenim u maskirne uniforme u izlogu i sloganima poput “kul i ljuto”, centar ima za cilj da privuče muškarce i žene da služe, ali svakog dana ima samo nekoliko poziva. Nemačka je već propustila cilj povećanja broja svojih vojnika za 20.000, na ukupno 203.000, i smanjenje prosečne starosti sa 34 godine.
Međutim, ambicije generala Broera su mnogo veće. Rekao je da Nemačka treba dodatnih 100.000 vojnika da bi adekvatno branila sebe i istočni front NATO ukupno 460.000, uključujući rezerve. Zbog toga insistira na tome da je povratak vojnog roka “apsolutno” neophodan.
“Nećete dobiti ovih 100.000 bez jednog ili drugog modela obavezne vojne službe. Ne moramo sada da odlučimo koji model da primenimo. Za mene je samo važno da dobijemo te vojnike”, rekao je general.
Ova debata tek počinje
Sa svojim opuštenim i angažovanim stilom, ovaj general voli da posećuje regionalne skupove i izaziva publiku sa pitanjem: “Da li ste spremni za rat?” . Jednog dana, žena ga je optužila da ju je preplapio.
“Rekao sam, ‘Nisam to ja koji vas plašim, to je onaj drugi!'“, seća se svog odgovora.
Misli se na Vladimira Putina.
Dvojni “alarm za buđenje”, pretnja od Rusije i izolacionističke, nezainteresovane Sjedinjene Države – sada snažno zvoni za Nemačku, tvrdi general, i to se ne može ignorisati.
“Sada je svima nama jasno da moramo da se promenimo”.
(Telegraf.rs)