Ice, kristal met ili pak samo met za Hrvate je, bilo da su drogu vidjeli samo na filmu ili su s njom i koketirali, droga od malog značaja, poznata tek kao, uz fentanil “najjačim ubojicom” američkog sna, ili pak kao srž radnje ikonične serije “Breaking Bad” a onda i planetarno popularnog dvojca Jesse Pinkmana i Waltera Whitea.
Dugo je metamfetamin bio upravo to – nešto posve nebitno, teško nabavljivo i posve zapostavljeno u svim dosadašnjim kampanjama za borbu protiv droge. Često pomiješan s onim što Splićani zovu “mama” – speedom, odnosno amfetaminom, što zbog sličnog imena te vrlo sličnog svojstva.
NAJČITANIJA VIJEST:
Metamfetamin poput amfetamina i kokaina, spada u grupu psihostimulansa, droga koje utječu na živčani sustav, a zbog svog djelovanja, popularno se zovu i “dizalice”, jer za razliku od opijata poput heroina i morfija, one korisnika podižu i ubrzavaju cijeli organizam – podiže se krvni pritisak, zatim se ubrzavaju i otkucaji srca pa su gore navedene droge izvor energije i autori bezgraničnog ega koje često pobuđuje osjećaj superiornosti, a potom i agresiju kod onih koji drogu konzumiraju.
Ova skupina droga konzumira se najčešće ušmrkavanjem, vrlo rijetko intravenozno, no kod metamfetamina je situacija nešto drukčija. Kako bi se postigao najjači efekt u najkraćem vremenskom roku, najčešće se konzumira pušenjem iz za to napravljenih lulica koje se nazivaju i “pipe”, ili pušenjem na aluminijskoj foliji odnosno udisanjem para.
“Svi psihostimulansi povećavaju aktivaciju središnjeg živčanog sustava no njihova brzina i snaga djelovanja, a time i štetnost po psihofizički integritet korisnika mogu biti značajno drugačiji.
Tako bi se metamfetamin u odnosu na amfetamin mogao opisati kao gorivo sa značajno većim oktanskim brojem. U odnosu na amfetamin, metamfetamin djeluje u roku od pet do trideset minuta, a vrhunac njegova djelovanja je oko dva do četiri sata nakon konzumacije. Metamfetamin ima do pet puta snažnije djelovanje na centralni živčani sustav u odnosu na amfetamin. Brzina isporuke dopamina bilježi streloviti porast, tzv. šiljak koji je uvijek vezan uz brzi pad dopamina.
Ušao u sve društvene strukture
Ovakvo djelovanje droge na sustav nagrađivanja uzrokuje brzo stvaranje euforije, ali i brzi pad u ponor nezadovoljstva, objašnjava psihologinja Katarina Čolak Jurić.
Ona je dugi niz godina stručni suradnik u Službi za mentalno zdravlje NZJZ Splitsko-dalmatinske županije, te prati i analizira godišnje trendove konzumiranja droga. Kroz njen ured prošlo je nebrojeno mnogo lica koja su sudskom odlukom poslana na višemjesečno testiranje na različite narkotike uz psihološku terapiju koju im Čolak Jurić pruža. Mnogi se na ovaj korak odluče i samostalno u svrhu samokontrole, a oni maloljetni često joj dođu roditeljskom odlukom. Ipak, kad je riječ o konzumiranju metamfetamina, ističe da nema pravila.
“Danas je sve teže govoriti o određenom profilu ovisnika osobito kada su u pitanju psihostimulansi koji su se „ugnijezdili“ u sve društvene strukture. Tako se profili onih koji konzumiraju psihostimulanse kreću od siromašnih do bogatih, od neuspješnih do uspješnih, od popularnih do nepopularnih, od mladih do starih, od visokoobrazovanih do niskoobrazovanih.”
Amfetamin je još uvijek ipak droga “srednje klase”, mladosti i nižih slojeva društva i cijena za jedan gram je i više no pristupačna – od 10 do 15 eura, dok za 5 grama treba izdvojiti od 30 do 50 eura. Ovisno o afinitetima, netko se “namiri” za jedan dan, netko pak za cijeli tjedan.
Jedan gram metamfetamina platit ćete 200 eura. I to nakon što se dobrano pomučite da ga pronađete, budući da je žarište metamfetamina Makarska. U ovom priobalnom gradiću, umjesto da ju zapljusne sunce, valovi i miris soli, mladost je zapljusno snijeg. Ili “ice”, kako kome drago.
Da se ova droga nažalost ispreplela s gradom, svjedočio je prije nekoliko godina i tamošnji reper Živac Maradona. Prije nekoliko godina, u Podcast Incubatoru priznao je da je dvije godine proveo na metamfetaminu te da ga je droga skoro koštala svega.
“U većini ‘aftera‘ padale su mi svakakve misli na pamet, da si oduzmem život… Svašta mi se znalo događati. Ne može nitko dobro reagirati, postaješ smeće, ne možeš se prepoznati. Kad si navučen, za sto kuna rođenog bi brata prevario”, rekao je Živac Maradona tom prilikom.
‘To je nešto najlošije što sam probao…‘
Mladić koji je želio ostati anoniman otkriva nam svoja iskustva.
– Cijena je oko dvjesto eura za ‘komad‘, a meni je to iskreno, najlošija supstanca od svih koje sam probao. Kuha se u Makarskoj, i u Pločama. U više navrata sam je probao, dva, tri puta. Ni jednom mi se nije svidjela – objašnjava nam mladić, priznajući da je konzumirao i ostale supstance.
“Jednom sam met uzeo na ‘friško‘, bez da sam prije išta uzeo i otišao sam u klub. Ne znam jesam li se ikad osjećao gore, bio sam cijelo vrijeme napet, svi oko mene su mi stvarali nervozu, i to je trajalo cijeli party”, priznaje.
Da je stanje psihoze uzrokovano korištenjem metamfetamina nimalo naivno te nažalost vrlo često, upozorava i Katarina Čolak Jurić.
NAJČITANIJA VIJEST:
“Metamfetamin osim što urušava dopaminski sustav – sustav nagrađivanja, narušava i serotoninski sustav što za posljedicu ima razvoj depresije, a potencijalno i suicidalnost. Poznat je izraz “amfetaminska psihoza“, što ukazuje da svi psihostimulansi mogu uzrokovati akutna ili kronična psihotična stanja.
Kako se konzumacijom metamfetamina luči i adrenalin, a dopamin i adrenalin u ovakvim slučajevima nisu dobar spoj, moguće su izražene poteškoće na planu agresije, loše kontrole impulsa te s time povezanih visoko konfliktnih situacija s lošim ishodima.
Svi psihostimulansi uzrokuju nesanicu i slabiji apetit. Višednevna nesanica te izostajanje REM faze u kojoj bi se stanice mozga trebale regenerirati, a mozak odmarati, imaju štetne posljedice za sve kognitivne funkcije (pamćenje, zaboravljanje, percepcija, odlučivanje, razmišljanje..)”, otkriva Čolak Jurić.
Autor: Slobodna Dalmacija