U svijetu tehnologije, gdje dominiraju figure poput Elona Muska i Sama Altmana, jedna se žena izdvojila ne samo briljantnim umom, već i hrabrošću da napusti centar moći i počne ispočetka – sve kako bi pokušala spasiti čovječanstvo od opasnosti koje prijete iz laboratorija u kojima je i sama učestvovala. Zove se Mira Murati, dolazi iz albanskog lučkog grada Vlorë, i upravo je ona, prema mnogima, “žena koja je stvorila ChatGPT”.
Do prije nekoliko mjeseci, Murati je bila glavna tehnička direktorica u OpenAI-u, firmi koja je stvorila najpoznatiji AI alat današnjice – ChatGPT. No onda je, na vrhuncu moći i uticaja, učinila ono što se u Silicijskoj dolini rijetko viđa: otišla je. Napustila je firmu koju je pomogla izgraditi u globalnog giganta, kako bi osnovala vlastitu organizaciju. Nazvala ju je Thinking Machines Lab, a njen cilj je ništa manje ambiciozan od same definicije budućnosti: stvoriti razumljiviju, sigurniju, transparentniju i etičkiju vještačku inteligenciju.
NAJČITANIJA VIJEST:
Imala je 8 godina kada je oduševila žiri u “Zvezdama Granda”, a sada se UDALA ZA 20 GODINA STARIJEG
Mira Murati rođena je 1988. godine u postkomunističkoj Albaniji, u porodici bez velikih materijalnih sredstava, ali s jasnim razumijevanjem važnosti obrazovanja. Njeno izuzetno matematičko umijeće vrlo brzo ju je istaknulo: sa samo 16 godina dobila je stipendiju za školovanje u Kanadi. Nakon toga seli u Sjedinjene Američke Države gdje završava studij mašinstva na prestižnom Dartmouth Collegeu, poznatom po povezivanju teorijskog znanja s praktičnim radom. Tamo je, između ostalog, konstruirala hibridni trkaći automobil – projekat koji je već tada ukazivao na sposobnost da spaja različite discipline.
Njena profesionalna karijera započela je u sektoru aeronautike, ali ključna prekretnica dogodila se 2013. godine kada se pridružila Tesli. Radila je na razvoju električnog SUV-a Model X, ali još važnije – na sistemima autopilota. „Rad u Tesli bio je moj prvi stvarni kontakt s vještačkom inteligencijom“, izjavila je kasnije. Tada je shvatila da će opća vještačka inteligencija (AGI) – sistem sposoban za sve zadatke koje može obavljati i čovjek – biti „posljednja i najvažnija tehnologija koju ćemo ikada izgraditi“.
Nakon Tesle, nakratko je radila u firmi Leap Motion, posvećenoj virtualnoj realnosti, da bi 2018. prešla u OpenAI – tada relativno nepoznat istraživački laboratorij, a danas centralna sila u razvoju AI-ja. Ubrzo postaje glavna tehnička direktorica. Bila je ključna u lansiranju GPT-3 i GPT-4 modela, a posebno u odluci da se ChatGPT ponudi javnosti – trenutak koji se danas smatra prekretnicom u masovnoj upotrebi vještačke inteligencije.
No Murati je od početka bila svjesna da snaga ove tehnologije dolazi s golemim odgovornostima. Njen poznati citat o rizicima AI-ja poredi ih s nuklearnim oružjem: „Najbliži presedan koji imamo jesu, naravno, nuklearne bombe.“
Za nju, AI nije samo tehnološki problem – to je i duboko filozofsko pitanje. „Kako natjerati model da radi ono što čovjek želi, da ostane usklađen s ljudskim namjerama, i da na kraju služi čovječanstvu?“ To pitanje, smatra Murati, mora se rješavati javno, uz učešće regulatora, vlada, naučne zajednice i samih građana. „Mi u laboratorijima smo samo mali broj ljudi. Treba nam mnogo više doprinosa.“
Upravo zato, 2025. godine, Murati osniva Thinking Machines Lab. Njena nova firma nije klasični start-up: registrovana je kao korporacija za javno dobro, što znači da joj je pravno ugrađen društveni interes u temelje poslovanja. Njen cilj je da premosti jaz između sve impresivnijih sposobnosti AI modela i našeg nedostatka razumijevanja o tome kako ti modeli uopće funkcionišu.
„Postoji ogromna praznina u naučnom razumijevanju današnjih sistema“, rekla je prilikom predstavljanja inicijative. Cilj je da AI postane transparentan, prilagodljiv, i ljudima razumljiv, kako bi ga bilo moguće kontrolirati, koristiti odgovorno i razvijati etički.
Thinking Machines Lab već je privukao neka od najistaknutijih imena iz svijeta AI-ja, uključujući Johna Schulmana, jednog od suosnivača OpenAI-a. Taj potez dodatno je potvrdio snagu Muratine vizije: među onima koji su oblikovali dosadašnju revoluciju, mnogi sada žele graditi drugačiju budućnost – onu u kojoj AI ne dominira čovjekom, već mu istinski pomaže.
Naravno, karijera ovakvog kalibra ne može biti lišena kontroverzi. Jedna njena izjava – da „možda neki kreativni poslovi koje bi AI mogao eliminirati nikada nisu ni trebali postojati“ – izazvala je bijes u umjetničkoj zajednici, a neki su je optužili za tehnokratsku aroganciju. Također, izbjegavanje odgovora na pitanje o treniranju video-modela Sora s YouTube sadržajima otvorilo je pitanje netransparentnosti u radu OpenAI-a.
Njeno povlačenje iz OpenAI-a dodatno je potaknulo spekulacije. Dogodilo se nakon kontroverzne smjene i brzog povratka Sama Altmana na čelo firme. Murati se tada nakratko našla i kao vršiteljica dužnosti izvršne direktorice. No, kako sama kaže, odlazak joj je bio potreban da bi „stvorila prostor za vlastito istraživanje“.
Mira Murati predstavlja nešto što se rijetko viđa u tehnološkom svijetu: inženjerku s dubokim osjećajem za etiku, društvenu odgovornost i filozofske dimenzije tehnologije. Ona nije samo tehničarka, nego i mislioc – lider koji ne bježi od najtežih pitanja našeg vremena.
NAJČITANIJA VIJEST:
Kamere snimile trenutak kada autobus udara dječaka (2): Mališan prelazio ulicu i odjednom nestao!
Njena nova misija je i osobna i univerzalna. U doba kada AI sustavi mijenjaju obrazovanje, rad, kulturu i političke procese, Murati ne nudi gotova rješenja, ali nudi ono što najviše nedostaje: integritet, znanje i hrabrost da se stane na crtu jednoj od najmoćnijih sila današnjice.
Ako njena vizija uspije, Thinking Machines Lab neće biti samo još jedan start-up, nego temelj nove ere – ere u kojoj će umjetna inteligencija biti ne samo napredna, već i istinski ljudska.
IZVOR: La Vanguardia
