Sve učestaliji napadi na novinare u Srbiji pokazuju da obavljanje ovog posla postaje ne samo sve teži, već i sve opasniji poziv. Jedan od najdrastičnijih primjera koji oslikava dubinu problema jeste slučaj novinarke Ljiljane Stanišić, dugogodišnje reporterke dnevnog lista Kurir, koja se već više od godinu dana suočava sa neosnovanim napadima, lažnim optužbama i organizovanom kampanjom diskreditacije.
Stanišić je kroz svoju karijeru izveštavala o osjetljivim društvenim pitanjima, kriminalu, korupciji i temama od značaja za javni interes. Zbog prirode svog posla, navikla je na različite vidove pritisaka, ali nikada u ovakvom obimu i intenzitetu.
Kampanja koja je prešla granice – uključena i djeca
Prema javno dostupnim informacijama i navodima kolega, slučaj je eskalirao u maju prošle godine kada je fotomontirani materijal sa njenim likom i imenom počeo da kruži u osnovnoj školi koju pohađaju njena djeca. Time su po prvi put u proces direktno uvučeni članovi njene porodice, što predstavlja dodatni nivo pritiska i zastrašivanja.
Posebno zabrinjava činjenica da je materijal distribuiran među maloljetnicima u trenutku kada je javnost još bila potresena tragedijom u OŠ „Vladislav Ribnikar“, u kojoj je učenik Kosta Kecmanović ubio svoje vršnjake i radnika obezbjeđenja. Svaki pokušaj izazivanja vršnjačkog nasilja, pogotovo nakon takvog traumatičnog događaja, zahtijeva najoštriju osudu.
Isti sporni materijal dijeljen je i ispred redakcije Kurira, kao i u blizini zgrade u kojoj Stanišić živi, što ukazuje na dugotrajan, sistematičan i koordinisan progon. Pritisci kojima je izložena ne jenjavaju već mjesecima.
Uzlazni trend napada i prijetnji novinarima u Srbiji
Prema podacima domaćih i međunarodnih organizacija za zaštitu slobode medija, Srbiju posljednjih godina potresa ozbiljan porast pritisaka i prijetnji upućenih medijskim radnicima. Novinari sve češće prijavljuju prijetnje smrću, uznemiravanje na društvenim mrežama, javno targetiranje, kao i političke i ekonomske pritiske. Novinarska udruženja ističu da broj kampanja usmjerenih na diskreditaciju novinara raste, dok veliki broj napada i dalje ostaje bez epiloga.
Stručnjaci upozoravaju da su napadi na novinare istovremeno i napadi na javni interes. Zastrašivanje ljudi koji svoj rad zasnivaju na činjenicama i argumentima direktno podriva slobodu medija, ali i demokratske procese. Posebno alarmantni postaju slučajevi u kojima se prijetnje prenose na članove porodice, što predstavlja ozbiljno kršenje osnovnih društvenih normi i prava djece.
Institucije bez odgovora
Slučaj Ljiljane Stanišić ponovo stavlja u fokus neophodnost efikasne institucionalne zaštite novinara u Srbiji. Iako novinarske organizacije pozivaju nadležne organe da reaguju pravovremeno, temeljno i nepristrasno, postupak u ovom slučaju i dalje stoji.
Uprkos tome što je prošlo gotovo devet mjeseci od prvog incidenta, počinioci i organizatori kampanje protiv Stanišić još nisu identifikovani, niti je slučaj okončan. Takva situacija otvara dodatna pitanja o kapacitetu, ali i volji sistema da zaštiti ljude koji obavljaju jedan od ključnih poslova u svakoj demokratskoj državi – da objektivno informišu javnost.
Signal za uzbunu društvu
Ovaj incident nije samo lični problem jedne novinarke, već ozbiljan signal o sve lošijem stanju medijskih sloboda i bezbjednosti novinara u Srbiji. Sve dok napadi, bilo fizički, psihološki ili digitalni, ostaju nekažnjeni, ohrabruje se ambijent u kojem se novinarski posao obavlja pod stalnim rizikom.
