U četvrtak, 23. maja, historijski dan kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela historijsku odluku.
Sa 84 glasa “za”, 19 “protiv” i 68 suzdržanih, usvojena je Rezolucija koja proglašava 11. juli kao “Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”.
POVEZANO:
NAJČITANIJA VIJEST
Ovo je ključni korak ka priznavanju i osudi zločina koji su se dogodili u Srebrenici prije gotovo tri decenije.
Rezolucija, koja je predstavljena pred Generalnom skupštinom od strane delegacije Bosne i Hercegovine, ističe važnost osude svakog oblika poricanja genocida u Srebrenici.
Naglašava se potreba da se istinski prihvate i poštuju sudski utvrđene činjenice o genocidu, kao i da se osude svi oblici veličanja osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
Šta piše u rezoluciji?
Tekst Prijedloga rezolucije isprva nije bio zvanično poznat. Pojedini mediji objavljivali su dijelove rezolucije, među kojima i reporter Al Jazeere Balkans, Ivica Puljić, a Memorijalni centar Srebrenica prva je zvanična institucija koja je objavila Nacrt.
On, kao prvi cilj, predviđa uspostavljanje 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine. Usvajanjem rezolucije, sve članice UN-a bile bi pozvane da obilježavaju ovaj dan.
Drugi cilj jeste bezrezervno osuđivanje svakog poricanja genocida u Srebrenici. U prvi plan tu su stavljene sudski utvrđene činjenice o genocidu, te je naglašena potreba da budu osuđene sve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici. Ovakve akcije u rezoluciji predviđene su kako bi spriječile ponavljanje genocida i revizionizam, odnosnu novu i pogrešnu interpretaciju činjenica o genocidu.
Posebno važan dio dokumenta je poziv svim državama članicama UN-a da u svoje obrazovne programe uvrste sudski utvrđene činjenice o genocidu. Ovakve izmjene obrazovnih programa trebale bi biti napravljene kroz posebne aktivnosti prilagođene djeci i mladima.
Nakon najave rezolucije, Memorijalni centar Srebrenica predstavio je prvi Prijedlog pristupa izučavanju bosanskog genocida u obrazovanju djece i mladih. Navedeno je da je cilj ovog dokumenta ponuditi odgovore na važna pitanja iz prakse, podijeliti iskustva zaposlenika Centra i učiniti temu genocida bliskom djeci i mladim. Na ovaj način, dodaju, žele spriječiti da lekcije iz Srebrenice budu temelj za mržnju i netoleranciju, već da postanu mehanizam za osvještavanje budućih generacija o tome šta netrpeljivost, isključivanje i dehumanizacija mogu donijeti.
Drugi korak iz rezolucije, koji bi trebao obezbijediti zaštitu sudski utvrđenih činjenica, jeste poziv svim državama da se pridržavaju obaveza iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde. Na ovaj način međunarodna zajednica bi podržala izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je prije gotovo tri godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a one predviđaju kazne za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
U tu svrhu, rezolucija poziva i na proces pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici, te nastavak krivičnog progona počinioca genocida. Broj žrtava genocida za kojima se još uvijek traga iznosi 797, navedeno je u podacima Instituta za nestale osobe BiH.
NAJČITANIJA VIJEST
Tragedija kakvu BiH ne pamti: Objavljeni termini dženaze za ubijenu Amelu i njenu dječicu
Posljednja dva poglavlja posvećena su trajnoj memorijalizaciji genocida u Srebrenici, te predviđaju uspostavljanje informativnog programa “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”. Prva aktivnost ovog programa bila bi obilježavanje 30. godišnjice genocida tokom 2025. godine, a svim članicama i organizacijama UN-a, kao i organizacijama civilnog društva, bio bi upućen poziv da aktivnije učestvuju u obilježavanju 11. jula i kreiranju edukativnih i aktivnosti podizanja svijesti o genocidu u Srebrenici.
Važna napomena koju svi analitičari daju tokom pojašnjavanja detalja rezolucije jeste da u njoj nisu navedene ni Srbija, ni Rs. Ova napomena je važna jer argument da bi rezolucija osudila srpski narod kao genocidan koriste zagovarači neusvajanja rezolucije, a iz samog Nacrta moguće je vidjeti da takav navod nije tačan, piše Detektor.
radio Sarajevo