Mozak je moguće podmladiti: Stvari koje će vam pomoći u tome

Ljudski mozak je jedan vrlo misteriozan i kompleksan organski hardver. Sastoji se od 100 milijardi neurona, a broj veza između njih je, tvrde naučnici – veći od broja zvijezda! Ovaj fascinantni organ učestvuje u svemu što radimo, a njegov uravnotežen rad osigurava zdravlje i balans tijela i uma. Međutim, samim protokom vremena mi svakodnevno gubimo 85.000 moždanih stanica, što postepeno utječe na kvalitet našeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Ali dokazalo se kako određeni način života to može usporiti, pa i preokrenuti, prenosi Atma.

Kako podmladiti mozak

Klinički neuropsihijatar dr. Danijel Amen, jedan od najpoznatijih svjetskih autoriteta o mozgu, počeo se zanimati za tajne mozga kada je proučavao snimke svog vlastitog mozga koje je napravio metodom tomografije.

Tomografija je radiološka metoda snimanja organa ili dijela tijela u nizu slojeva pomoću rendgenskih zraka. Dobivena slika naziva se tomogram.

Kada je napravio svoj prvi tomogram, imao je 37 godina i suočio se s činjenicom: njegov mozak ne izgleda zdravo. Danijel nije pio alkohol, nije pušio ili se drogirao, ali je imao nekoliko nezdravih navika: spavao je samo 4-5 sati dnevno, pio je gazirana pića, imao višak kilograma i patio od hroničnog stresa.

- Bilo mi je žao mog mozga i želio sam ga poboljšati - rekao je i od tog trenutka je počeo raditi na sebi, riješio se starih navika i usvojio nove, zdravije.

Osnovao je desetine klinika širom svijeta koje su proučavale moždane funkcije. U periodu od 20 godina dr. Amen je napravio 70.000 tomograma ljudi iz 90 različitih zemalja i dokazao da svi možemo usporiti ili čak preokrenuti proces starenja.

Najbolji dokaz da je njegova teorija bila tačna bila je poboljšanje njegovog vlastitog tomograma!

Naše svakodnevne navike mogu naškoditi ili pomoći našem mozgu. Najopasnije stvari za zdravlje mozga su fizičke povrede lobanje (nema ništa gore od lopte koja nas udari u glavu).

Hidrirajte mozak

Zaštita mozga od ozljeda, zagađenja i stresa prvi je korak za poboljšanje moždanih funkcija.

S obzirom na to da se u mozgu nalazi oko 80 posto vode, prvo pravilo zdravlja mozga je piti odgovarajuću količinu tekućine koja će vam hidratizirati mozak. Čak i lagana dehidracija može povećati hormone stresa, što s vremenom može oštetiti mozak. Također, vrlo je važno izbjegavati napitke pune šećera, alkohol i kofein. Zeleni čaj je dobar za funkcioniranje mozga jer pojačava mentalnu opuštenost i budnost.

Zdrav san je apsolutno neophodan za zdrav mozak. Spavanje obnavlja sve stanice u vašem tijelu, daje moždanim stanicama priliku da se same poprave, pomaže u čišćenju otrova koji su se nakupili tokom dana i aktiviraju neuronske veze koje bi se inače mogle uništiti zbog neaktivnosti. Nedovoljno sna može utjecati na moždane aktivnosti kao što su učenje, pamćenje i koncentracija. Spavajte najmanje 7 sati u mraku, tada se luči hormon melatonin, koji usporava sve procese u organizmu, pomaže mu da se regenerira i podiže nivo serotonina u hipotalamusu. Ako mozak osjeti promjenu svjetlosti, počinje lučiti hormon stresa kako bi brže probudio tijelo.

Droga i alkohol

Najopasnije stvari za zdravlje mozga su dalje droga i alkohol, pretilost (kada se povećava težina, smanjuje aktivnost u mozgu), pušenje, visok krvni pritisak, dijabetes, toksini iz okoline, nedostatak fizičke aktivnosti, ovisnost o videoigrama, prekomjerne količine kofeina, nedostatak sna, stres, sjedilački načina života i negativne misli.

Najbolja osobina mozga je njegova fleksibilnost. Zato svako može poboljšati svoje zdravlje! A kako bismo to uspjeli, dr. Amen preporučuje sljedeće:

Stvorite pozitivne društvene veze jer mi imitiramo navike ljudi s kojima komuniciramo.

Nikada nemojte prestati učiti nešto novo.

Vodite zdrav način života, zdrava hrana, tjelovježba, život bez stresa, dobri odnosi, duhovna praksa.

Uzimajte vitamine, minerale i dodatke s omega kiselinama, jedite borovnice i crnu čokoladu, orahe i sjemenke, zeleno lisnato povrće. Za mozak je izuzetno dobar ayurvedski prah Brahmi te kurkumin.

Zbunite um

Po definiciji inteligencija je snalaženje u nepoznatim situacijama, stoga nema boljeg načina za vježbanje uma nego da ga podvrgnete novim, neočekivanim podvizima. Koristite se nedominantnom rukom, ako ste dešnjak, koristite lijevu ruku pri pisanju ili pranju zuba, ili obrnuto.

Vježbajte, posebno je dobra šetnja u prirodi. Vježbanje jedan sat dnevno tri dana u sedmici održava mozak mladim, odnosno popravlja pamćenje koje slabi.

Svirajte. Plešite. Čak ni učenje novih riječi neće učiniti toliko puno za mozak kao je učenje novih plesnih koraka ili pokreta u borilačkoj vještini, učenje novih pokreta čini čuda za mozak.

Trudite se razmišljati pozitivno i stalno budite u iščekivanju nečeg ugodnog. Naš mozak osjeća naročito zadovoljstvo kada predosjeti da će se nešto ugodno i lijepo dogoditi. Zato volimo brojati sate i minute do nekog posebnog trenutka.

Izrazite zahvalnost za život tako što ćete zapisati tri stvari za koje ste zahvalni za svaki dan – ovo će vam pomoći bolje od bilo kojeg antidepresiva.

Meditirajte

Meditacija potiče pojačanu aktivnost u regijama mozga zaduženim za učenje i pamćenje.

Pletite – kažu da je to kao joga za mozak.

Preuredite sobu (ili samo drugačije organizirajte ormar) – kad preuređujemo, razmišljamo o uzorcima i bojama te koristimo sasvim drugi dio mozga nego inače.

Povremeno postite – tako se povećava proizvodnja proteina u mozgu, koji zauzvrat promoviraju rast neurona, post poboljšava kognitivne funkcije i otpor stresu, povećava neurotrofne faktore i smanjuje upale, povećava sposobnost živčanih stanica da poprave DNA.

Postanite malo besposleniji i prestanite mulitaskati. Studije su pokazale je da oni koji uvijek istovremeno obavljaju više poslova imaju veći pad kvocijenta inteligencije nego što ga izaziva npr. neispavanost. Važno je smanjiti broj zahtjeva koje mozak mora obaviti u istom trenutku, oni nije namijenjen za to. Dakle, ako želite povećati snagu mozga, obavljanje više poslova odjednom nije poželjno. Istovremeno obavljajte najviše dva posla.

- Čim naučite voljeti svoj mozak i oslobodite se loših navika, moći ćete koristiti ovaj organ u puno većem kapacitetu - tvrdi dr. Amen.

Anksioznost ubija na hiljade stanica

Poznati rumunski neurolog prof. dr. Konstantin Dulkan (Constantin Dulcan) tvrdi kako negativne misli ubijaju, a radosne daju život. Po njemu, kao rezultat hroničnog stresa, stalne anksioznosti, osjećaja tuge, ogorčenja, zavisti, mržnje, ljutnje, pH vrijednost u ljudskom tijelu postaje kisela, odnosno pogodna za razvoj različitih vrsta bolesti, uključujući rak. Depresija uzrokuje žarišta upale, slabi imunitet, što znači da osoba postaje laka meta za bakterije i mikrobe koje uzrokuju bolesti.

Osjećaj straha može čak i ubiti osobu. Mentalno stanje ima veliki utjecaj na fiziološko stanje tijela.

Kako se zaštititi od negativnih emocija? Evo što sam profesor Dulkan kaže o ovome:

- Pokušajte imati nadzor nad negativnim mislima i emocijama, osvijestite da su to samo misli i pustite ih da prođu te ih zamijenite boljima i zdravijima. Nemojte se ljutiti, nemojte se nervirati, tretirajte s razumijevanjem greške drugih. Pokušajte oprostiti. Ne morate se družiti s određenom osobom, ali pokušajte ju shvatiti i oprostiti, zbog sebe. Opraštajte više jer oproštaj na fiziološkom nivou čini organizam pH alkalnim, odnosno, povoljnim za zdravlje. Zapamtite: svaka minuta anksioznosti ubija hiljade stanica u vašem tijelu!

Svako malo u danu uzmite pauzu od 10 minuta, duboko udahnite, pokušajte očistiti vlastite misli, zaboravite na brige. Preporučljivo je da napustite ured i pogledate krajolik, barem kroz prozor.

Kafu zamijenite čajem

Odvojite vrijeme za sebe, polako ispijajte piće, uživajte u svakom gutljaju. Tokom vremena naučit ćete se opustiti u svakoj situaciji. Ja sam zauzet od jutra do večeri, puno pišem i čitam. Ali kad sam umoran, stanem i pokušavam se opustiti.

Sve tehnike relaksacije su temeljene na disanju. Umor se javlja zbog nedostatka kisika u mozgu. Zatvorim oči na nekoliko minuta, duboko udahnem i zajedno s izdahom ispustim umor. I tako nekoliko puta.

Ne moram piti lijekove protiv glavobolje. Samo se opuštam, zamišljam loptu koja zrači toplinom, izlazi iz srca i odlazi do glave, gdje je glavobolja. Radim to nekoliko puta, a bol nestaje.

Nemojte nikada prestati učiti, hranite svoj um i bježite od ustajalosti i rutine.

Vjerujte u dobar ishod

Dr. Berni Sigel (Bernie Siegel), poznati američki onkolog, prakticirao je maštanje ili vizuelizaciju sa svojim terminalno bolesnim pacijentima: zamišljali su nekoliko puta dnevno kako uništavaju kancerozni tumor imaginarnim vatrenim mačem ili drugim sredstvima.

Šest mjeseci kasnije, kod 40 posto njegovih pacijenata stanje se značajno poboljšalo.

Poslije ankete ispostavilo se da su najviše izliječili ljudi koji su optimisti i tako je shvatio: sumnjičavi i pesimistični karakter je velika prepreka za izlječenje!

Četiri stvari koje čine veliku razliku – savjeti dr. Aleksa Korba, neurohirurga

Američki neurohirurg dr. Aleks Korb (Alex) preporučuje četiri stvari za zdrav mozak, a time i psihu:

Vježbajte zahvalnost

Ako ste klonuli duhom i ne osjećate se najbolje, postavite sebi važno pitanje: “Za šta sam zahvalan sudbini?” Jedan od glavnih efekata zahvalnosti je porast nivoa serotonina. Kad razmišljate o tome na čemu ste zahvalni, usredotočujete se na ono pozitivno u životu. To je jednostavan način da povećate proizvodnju serotonina u mozgu i da se odmah osjećate bolje.

2. Razgovarajte s nekim o svojim negativnim mislima i osjećajima. Čim ih iznesete na vidjelo i identificirate, one se automatski umanjuju.

Hrabro donosite odluke

Jeste li ikada donijeli odluku i tada osjetili olakšanje? Neurobiologija pokazuje da donošenje odluka smanjuje anksioznost i pomaže u rješavanju problema. Pri donošenju odluka stvaramo namjere i postavljamo ciljeve, a sve ovo pozitivno djeluje na prefrontalni korteks, smanjujući anksioznost i nemire.

Približite se dobrim ljudima

Odnosi s drugim ljudima su vrlo važni za zdravu i stabilnu psihu i mozak.

Završit ćemo riječima prof. dr. Konstantina Dulkana: „Ako želite biti zdravi, jedite pravu hranu, vodite aktivan život, ne zaboravite na dobar odmor i san, budite zahvalni, optimistični i hrabri. Pronađite neku posebnu stvar koja vas ispunjava smislom, neku kreativnu strast, hobi kojem biste se mogli prepustiti, nemojte nikada prestati učiti i uvijek hranite svoju dušu i um, bježite od rutine, dosade i učmalosti. Zapamtite: Negativne misli vas ubijaju, a radosne vam daju i produžuju život.”

Izvor: avaz.ba