Politika pokušava zatvoriti ono što pravosuđe još nije završilo
Rusija ne blokira Serža Bramerca (Serge Brammertz) već pokušava ugasiti Haški mehanizam. To je suština višesedmičnih teških pregovora u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji nisu završeni dogovorom ni nakon isteka mandata glavnog tužioca Bramerca 30. juna.
U javnosti se govori o produženju njegovog mandata, ali se iza zatvorenih vrata vodi mnogo važnija bitka. Rusija pokušava iskoristiti produženje mandata glavnog tužioca kako bi prvi put nametnula konačan rok za gašenje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (IRMCT), institucije UN-a koja je naslijedila Haški tribunal. Zbog toga je Moskva blokirala gotovo svaki paragraf nacrta rezolucije o produženju mandata
Bramerca. Uz podršku Kine insistira da se odredi datum zatvaranja Mehanizma i prenos njegovih preostalih nadležnosti.
Ozbiljne posljedice
Većina ostalih članica Vijeća sigurnosti to odbija, upozoravajući da bi takva odluka imala ozbiljne posljedice po izvršenje haških presuda, zaštitu svjedoka, upravljanje arhivom i pomoć nacionalnim pravosuđima. Prema nezvaničnim informacijama „Avaza“, nova sjednica Vijeća sigurnosti mogla bi biti održana 30. jula. Tada bi mogla biti donesena jedna od najvažnijih odluka od zatvaranja Haškog tribunala. Suština nije Bramerc već ono što ostaje iza njega.
Mehanizam nije ugašen niti je njegov pravni mandat prestao, pa Rusija pokušava promijeniti rezolucijski okvir, koji već godinama uređuje njegov rad. Za Bosnu i Hercegovinu to nije proceduralno pitanje, već pitanje međunarodne pravde. Ovaj Mehanizam danas nadzire izvršenje kazni osuđenim ratnim zločincima, štiti više od 3.000 svjedoka, upravlja arhivom Haškog tribunala i pruža pomoć pravosuđima BiH, Hrvatske, Srbije i Ruande u procesuiranju ratnih zločina.
Posebno je važno pitanje izvršenja kazni. O prijevremenom puštanju na slobodu, pomilovanju ili premještaju osuđenih ratnih zločinaca danas odlučuje predsjednica Rezidualnog mehanizma. Među osuđenicima koji izdržavaju doživotne ili dugogodišnje kazne nalaze se Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Radislav Krstić. Ako bi Rusija uspjela progurati gašenje Mehanizma, te bi ovlasti bile prenesene na druga tijela ili komisije UN-a. Tada bi se već
sutra moglo otvoriti pitanje prijevremenog puštanja na slobodu Mladića, Karadžića, Krstića i drugih osuđenih ratnih zločinaca, koji bi kao slobodni ljudi mogli živjeti u Srbiji.
Međunarodne presude
Zbog toga ovo nije rasprava o jednom mandatu. Ovo je rasprava o tome hoće li međunarodne presude ostati pod zaštitom institucije koja je upravo zbog toga osnovana ili će njihova budućnost postati predmet političkih pregovora. A posljedice takve odluke prve bi osjetile žrtve. Majke Srebrenice. Porodice ubijenih u Prijedoru, Foči, Višegradu, Zvorniku i drugim gradovima. Logoraši. Silovane žene. Hiljade svjedoka koji su godinama pred Haškim tribunalom govorili o zločinima vjerujući da će međunarodna pravda biti trajna, a ne privremena kategorija. Gašenje posljednje institucije UN-a koja čuva haške presude njima bi poslalo poruku da je politika ugasila ono što pravo još nije
završilo. Zato se u Vijeću sigurnosti odlučuje hoće li posljednja institucija koja čuva nasljeđe Tribunala nastaviti izvršavati svoj mandat ili će, pod pritiskom Rusije, početi proces gašenja sistema koji već tri decenije predstavlja međunarodni odgovor na genocid i najteže ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.
Suprostavljeni stavovi sa sjednice
Bramers: Posao još nije završen
– Posao Mehanizma nije završen. U zemljama bivše Jugoslavije još se traga za više od dvije hiljade osumnjičenih, a ključni izazovi ostaju procesuiranje seksualnog nasilja, međunarodna saradnja i pronalazak bjegunaca – poručio je Bramerc.
Rusija traži kraj mandata Mehanizma
– Mandat Mehanizma praktično je okončan i nema opravdanja za njegovo dalje produženje. Odluka kojom je odbijen zahtjev Mladića za puštanje iz humanitarnih razloga je pravno apsurdna i nehumana. Tražimo njegovo hitno puštanje kako bi posljednje dane života proveo u svojoj zemlji – poručila je Marija Zabolockaja (Maria Zabolotskaya), predstavnica Rusije.
Srbija daje garancije za Mladića
– Srbija garantuje da će, ukoliko Mladić bude pušten, kaznu nastaviti izdržavati uz punu primjenu međunarodnog prava, medicinsku njegu i nezavisni nadzor. Ne tražimo reviziju presude, već human i zakonit pristup – kazao je Radomir Ilić, predstavnik Srbije.
O kakvoj humanosti govorite?
– O kakvim humanitarnim razlozima govorimo? Mnoge majke nisu dočekale da ukopaju ni kosti svoje djece. Mladić nikada nije pokazao kajanje niti otkrio masovne grobnice. Želimo mu dug život kako bi ostao odgovoran za svoje zločine – naglasila je Šejla Đurbuzović, predstavnica BiH.
