U Bosni i Hercegovini zabilježen je zabrinjavajući porast broja osoba oboljelih od HIV-a. U prva tri mjeseca 2025. godine broj osoba s HIV-om samo u Sarajevu povećan je za čak 50 posto u odnosu na ukupan broj registrovanih HIV oboljelih u prethodnoj godini.
Prema najnovijim podacima, u Bosni i Hercegovini trenutno živi više od 490 osoba s HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći, jer se mnogi nisu testirali.
Najčešće se dijagnoza postavlja u kasnoj fazi bolesti – AIDS-u, kada su posljedice po zdravlje ozbiljne, a mogućnosti liječenja ograničenije.
NAJČITANIJA VIJEST:
Dobro se udala, komšije je ogovaraju a nju baš briga: Luks vila Ane Sević postala privatni SPA
O razlozima porasta oboljelih, problemima s kojima se susreću, mogućim tretmanima, za Klix.ba govorila je prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, specijalista infektologije i predsjednica Udruženja “HOPE”.
“Tokom pandemije covid-19 virusa, imali smo veoma nisku stopu testiranja na HIV. Međutim, poslije covida detektuju se HIV pacijenti, većinom u svojoj terminalnoj fazi bolesti, odnosno u fazi AIDS-a kada su već manifestni simptomi bolesti, odnosno kada su prisutne neke druge indikatorske bolesti koje su vezane za AIDS. Poslije pandemije smanjena je stopa testiranja, s obzirom na to da smo nekada na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a na godišnjem nivou testirali 2.500 klijenata i tada smo u 80 posto slučajeva imali rane prezentere HIV bolesti. Nažalost, danas je povećana stopa kasnih prezentera HIV osoba, što je poražavajuće, prije svega za javno zdravstvo”, kaže dr. Hadžiosmanović.
Podaci su poražavajući, s obzirom na to da osoba koja nije testirana ona širi virus i doprinosi lošijoj epidemiološkoj situaciji. Testiranje ne ubija – ignorisanje problema ubija. A, prema riječima dr. Hadžiosmanović što ranije otkrijemo infekciju, to je manja šansa da bolest napreduje i da se prenese na druge.
To mišljenje dijeli i dr. Rozalija Nedić, specijalista epidemiolog iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, koja upozorava na različite načine kojima se ovaj virus može prenijeti.
“HIV se može prenijeti razmjenom tjelesnih tekućina od osoba koje žive s HIV-om, uključujući krv, majčino mlijeko, spermu i vaginalni sekret. HIV se također može prenijeti na dijete tijekom trudnoće i poroda. Ljudi se ne mogu zaraziti HIV-om uobičajenim svakodnevnim kontaktom poput ljubljenja, grljenja, rukovanja ili dijeljenja ličnih predmeta, hrane ili vode. Osobe koje žive s HIV-om, a koje uzimaju terapiju (ART) i imaju nedetektabilno virusno opterećenje, neće prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima”, napominje dr. Nedić.
Nažalost, u Bosni i Hercegovini je u posljednjih nekoliko godina povećana stopa kasnih prezentera ove bolesti. Riječ je o osobama koje već pokazuju određene simptome bolesti što predstavlja razlog da se jave u zdravstvene institucije kako bi im se detektovala indikatorska bolest HIV-a, a zatim retrogradno postavi dijagnoza.
“Mi smo u prva tri mjeseca ove godine imali 13 novooboljelih osoba kojima je detektovan HIV, a u čitavoj 2024. godini na nivou Federacije BiH registrovano je ukupno 26 registrovanih slučajeva”, ističe Hadžiosmanović.
HIV, kao i svaka druga bolest najbolje se sprečava prevencijom, a najbolji vid prevencije u slučaju ovog virusa je testiranje.
Prevencija i testiranje ključni su u sprječavanju zaraze i ranom otkrivanju prisustva virusa HIV-a. A upravo rana detekcija može sprječiti daljnje širenje zaraze.
“Testiranje se preporučuje svakoj spolno aktivnoj osobi. Svaka spolno aktivna osoba bi trebala barem jednom godišnje da se testira na HIV. Testiranje je anonimno, dobrovoljno, besplatno i mislim da od 24 VCT centra koja su nekada postojala u čitavoj državi, zahvaljujući sredstvima i ulaganju globalnog fonda, a nakon njegovog odlaska s prostora BiH mi danas, praktično, imamo samo tri centra gdje se klijenti mogu testirati na HIV. To je Klinika za infektivne bolesti KCUS, kao i one u Tuzli i Banjoj Luci”, apeluje Hadžiosmanović.
Porast broja slučajeva HIV infekcije posljedica je kombinacije faktora, uključujući nedovoljno testiranje, kasno otkrivanje infekcije i prisutnu stigmu koja obeshrabruje ljude da potraže pomoć. Edukacija o HIV-u i spolno prenosivim infekcijama još uvijek nije sustavna niti dovoljno prisutna u zajednici. Kroz javnozdravstvene kampanje potrebno je naglasiti važnost ranog otkrivanja, redovnog testiranja i smanjenja stigme, međutim kad je riječ o ovoj temi često se zanemaruje realnost koja i nije tako dobra s obzirom na činjenicu da lijekovi koji pomažu u sprječavanju nastanka HIV-a u FBiH nisu besplatni i dostupni svima.
“Od 2021. godine svjetski postulati prevencije koju smo svi mi potcijenili, meni iz apsolutno nepoznatih razloga donese se pogrešna odluka, gdje se našim klijentima ukida korištenje PrPEP-a kao i PEP-a. To otežava posao i medicinskom kadru koji prilikom vađenja krvi i laboratorijske pretrage HIV pozitivne osobe može, bez obzirana mjere zaštite, doći do slučajnog uboda na iglu i doći u kontakt s krvi pozitivne osobe koja ima mjerljivu viremiju. Čak i taj profesionalni PEP, nažalost nije dostupan”, kaže Hadžiosmanović.
NAJČITANIJA VIJEST:
Odluku o Listi lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine donosi Vlada FBiH, na prijedlog federalnog ministra zdravstva, te se ovom Odlukom utvrđuje Lista lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, a koja se financira sredstvima Fonda solidarnosti FBiH. “
“Uvođenje gore navedenih lijekova unaprijedilo bi zdravstvenu zaštitu oboljelih pacijenata, s tim što bi u slučaju donošenja Odluke o uvrštavanju novih lijekova na Listu lijekova Fonda solidarnosti, prethodno trebalo osigurati financijska sredstva u Fondu solidarnosti za ovu namjenu”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH.
HIV (humani imunodeficijencijski virus) je virus koji napada imunološki sistem čoveka, posebno CD4 ćelije (također poznate kao T-pomagačke ćelije), koje su ključne za borbu protiv infekcija. Ako se ne liječi, HIV može oslabiti imunitet toliko da osoba razvije AIDS (sindrom stečene imunodeficijencije), što je završna i najteža faza infekcije.
Klix.ba
