Biserni Ohrid: Utočište svjetla i raskošne prirode

Na poziv ljubaznih domaćina, uspješne farmaceutske kompanije ''Alkaloid'', sa Živkom Mukaetovom na čelu, a povodom 45. godišnjice njihovog najpoznatijeg brenda ''Becutana'', ekipa ''Avaza'' imala je priliku uživati u gostoprimstvu i ljepotama Ohrida i Skoplja, prekrasnih sjevernomakedonskih gradova.

Prirodni fenomen

Zbog velikog broja crkava i samostana, Ohrid je poznat kao balkanski i evropski Jerusalem, a također je poznat i kao "Grad svjetlosti", što je doslovni prijevod njegovog starog imena Lihnid.

Počašćeni i lijepim vremenom, ljubazni domaćini su nas ukrcali na brod ''Armada'' te smo plovili po staklastom Ohridskom jezeru i uživali pomno slušajući šta nam vodič govori o prekrasnim historijskim građevinama koje krase obale jezera, tako čistog da se, kako su nam kazali, voda iz njega može piti. Zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih odlika, 1980. godine Ohridsko jezero i grad Ohrid proglašeni su za svjetsku baštinu i pod zaštitom su UNESCO-a.

U plitkim vodama uz obalu jezera tri mjesta svjedoče o prisutnosti prapovijesnih naselja. Također, kao vrhunski prirodni fenomen, jezero pruža utočište brojnim endemskim vrstama slatkovodne faune i flore iz razdoblja tercijara.

Kad smo stigli na jugoistočnu obalu Ohridskog jezera, također u pratnji vodiča, dočekao nas je kip sv. Nauma, jednog od učenika Ćirila i Metodija, skoro pa u prirodnoj veličini.

Njegova posebnost leži u tome što je napravljen od živog drveta, i to 2005. godine, a i dan-danas prkosi vremenu. Posjetili smo, naravno, i grobno mjesto sv. Nauma – njegov manastir koji je podigao za života i poželio da u njemu bude i sahranjen.

Otkucaji srca

Prema legendi, a u što smo se mogli i sami uvjeriti, ako se uho prisloni na grob, čuju se otkucaji srca svetog Nauma, što, prema vjerovanju mještana, pomaže bolesnicima da se izliječe, pa zato manastir pohode i poklonici i bolesnici.

Na ovom divnom proputovanju, zahvaljujući jednom od lidera na tržištu u prodaji farmaceutskih i kozmetičkih preparata ''Alkaloidu'', posjetili smo i Crkvu sv. Klimenta, drugog učenika Ćirila i Metodija, koju su u 15. stoljeću Turci pretvorili u džamiju.

Ohrid se može pohvaliti još jednom kulturnom građevinom, a to je Antički teatar, drevni grčki teatar iz helenističkog doba. Nakon rimskog osvajanja grada kazalište je pretvoreno u arenu za borbe gladijatora.

Antički teatar

No, antički teatar, smješten u blizini ohridskog Starog grada, konačno je izronio na svjetlo dana za vrijeme arheoloških iskapanja 1999. – 2001. godine. Jedno od značajnijih novijih otkrića u ovom kazalištu su imena posjetilaca urezana u sjedišta – vjerovatno onih gostiju koji su imali pretplatu za predstave u teatru. Danas ovo kazalište služi za razne namjene, ali najviše za predstave ''Ohridskog ljeta'', tradicionalne kulturne manifestacije.

Ljepote Ohridskog jezera, grada Ohrida i svih impozantnih građevina smještenih u raskošnoj prirodi nemoguće je opisati, pa je jedini način da se sve to doživi i osjeti taj da se oni posjete.

Srdačni domaćini

Makedonci su možda i najsličniji narod Bosancima i Hercegovcima, srdačni, odmjereni, srčani i gostoljubivi, neće dozvoliti da se nijednog trenutka osjećate kao da ste u tuđoj zemlji. Ako sretnete Makedonca čak i na putu kroz šumu, poklonit će vam barem granu jorgovana. Tako su nas naši domaćini, osim što su nas počastili svojim tradicionalnim preukusnim jelima i pićima, na kraju puta zasuli i vrijednim poklonima – kvalitetnim ''Becutanovim'' proizvodima, uz koje i u BiH odrastaju brojne generacije.

Nakit kraljice Elizabete

Tokom obilaska Ohrida posjetili smo i prodavnicu ohridskih bisera u vlasništvu porodice Filev, nakita po kojem je ovaj grad itekako poznat, a u kojoj je cijeli jedan zid okićen fotografijama poznatih historijskih, ali i danas živućih poznatih ličnosti koje su kupovale njihove bisere. Među njima su kraljica Elizabeta, princeza Jelisaveta Karađorđević, Novak Đoković, Emina Jahović…

Sam način na koji se pravi poznat je jedino članovima određenih porodica, a tajna se uspješno čuva od dvadesetih godina 20. stoljeća. Biseri se prave od ljuski ribe plašice, svojstvene jezeru Ohrid, a zanimljivo je da se ''recept'' za pravljenje bisera prenosi samo muškim nasljednicima. Zapravo, samo dvije porodice izrađuju originalne ohridske bisere: Talev i Filev.

Skoplje, grad kipova

Nakon razornog zemljotresa u Skoplju, u namjeri da makedonskoj prijestonici povrati staru slavu, u gradu je započet kontroverzni projekt ''Skoplje 2014'', koji je Grad koštao više od 600 miliona eura. Ovim projektom dominirale su mitomanija i megalomanija, pa je na kraju Skoplje, rodno mjesto Majke Tereze, pretvoreno u grad kipova.

To mu nimalo ne oduzima na ljepoti, pa smo uživali prelazeći Most umjetnosti, na kojem se nalazi i kip Tošeta Proeskog, prerano preminule muzičke zvijezde. U sklopu ovog projekta, uz obale rijeke Vardar, nalaze se i dva veličanstvena usidrena broda, od kojih je jedan u funkciji tako što je pretvoren u hotel.

Izvor: avaz.ba